Povjest Koricana vezana je pupcanom vrpcom za susjednu opcinu Dobretici.
Koricani Dobretici kao i kompletno Pougarje potomci su Stjepana Dobrete i njegove Supruge Dobroslave (rod. Brankovic).
Stjepan i Dobroslava su imali sedam sinova i dvije kceri::

  • 1.Sin Juraj Dobreta-Iz njegove loze je biskup bosanski Fra Marko Dobretic (1707-1784).
  • 2.Sin Pavao Dobreta-Njegovi potomci su zitelji sela Pavlovici opcina Dobretici.
  • 3.Sin Bojo Dobreta-po njemu je dobilo ime selo Bojcetici opcina Dobretici.
  • 4.Sin Vlatko Dobreta-Vlatkovice i Zubovice naseljavaju njegovi potomci u opcini Dobretici.
  • 5.Sin Radojin Dobreta-Potomci mu naseljavaju Koricane. Proplanak iznad rijeke Ugar (Radojcici) kao i izvor vode u koricanskom polju (radonjica) jos nose njegovo ime.
  • 6.Cerka Ljiljana Dobreta-Zarobljena od turaka 1463g i odvedena u Carigrad.
  • 7.Sin Nikola Dobreta- Postao franjevac.
  • 8.Cerka Dorotea Dobreta- Njen zarucnik, Pavle Pokrajcic ,ona i njihovi svatovi poginuli na Vitovlju
  • 9.Sin Ostoja Dobreta- Umro bez potomka.

Prvi pisani trag o Dobreticima koji su se zvali i Radimirovic se javlja u13 Stoljecu a prezime se jako dobro sacuvalo u donjem primorju u Dobroti.
Staro gnijezdo Dobreta bilo je u Bosni: Milesevu, Crkvici kod Foce i Glasincu.
U fojnickom Grbovniku Dobretici su imali i svoj Grb.
Jedan ogranak Dobreta je odselio u Grcku i promjenio prezime u Callotti.
Potomci Dobreta su takodje Grofovska Loza Vranyezany Dobrinovic razasuti po Austriji Italiji i Hrvatskoj.
Plemicki Stalez Dobreta u Bosni i Hercegovini potvrdjuje povelja kralja Dabise iz 1391 koju u podpunosti prenosimo iz knige BALTICI njihova prava i njihova povjest koju je pisao hrvatski zupnik zupe Koricani a tiskala je Tiskara Merkantile, Ilica 35, Zagreb 1929 godine.

U ime Oca i Sina i Duha svetoga . Amen! Mi Stjepan Dabiša, milošću Božjom kralj Srbije, Bosne i Primorja, dajemo na znanje, da mi poštovanom i vjernom podaniku vlastelinu Juraju Dobrinoviću (Dobretiću) i njegovim nećacima Stjepanu i Andriji, kao što i njihovom potomstvu za sva vremena posjed dobara Komaje, Orka i Vranje, koje su od naših predšasnika ispravama pod pečatom primili, sa ovim spisom potvrđujemo.

Dano u Sutjeskoj 18 juna 1391.

Stjepan Dabiša

Matijasevic se poziva na orginal "zur Geschichte der T.Vranyezany"
Isto tvrdi Girolamo Buffalis, biljeznik u Trogiru u djelu: Orimo storica delle mobili famiglieDobrinovic. Acta Bosnae str.561
1453 Godine Porobise Turci Rasu Stjepan Dobreta preseli se u Bosnu , po svoj prilici u danasnju Dobrinju blizu Visokog.
Muhamed II je 20. lipnja (juna) 1463 godine prodro preko Drine u Bosnu.
Stjepan Dobreta dade se u bjeg prema Jajcu kud je pobjegao i sam Kralj Stjepan Tomasevic.
S obzirom da je bjezao sa djecom i zenom nije isao uz Lasvu kud je nadirala turska vojska, nego preko Bile Visnjeva Duba i Koricana, gdje je koristio prirodna sklonista i skrivo se od Turaka
Iste godine Bosna je propala kralj Stjepan Tomasevic bi uhvacen i pogubljen u Jajcu U vrtu franjevackog samostana pogubljeno je 10 000 odlicnika.
Turci su kao roblje odveli 30 000 mladezi i zena za Carigrad , medju kojima je bila i ljepa cerka Stjepana Dobrete Ljiljana.
Ljiljana je bila upucena u carev harem gdje se izborila za zavidno mjesto.
Ljiljana je zivila u Carigradu ali Srce i dusa su joj bili u Bosni kod njenih rodine..
Ljiljana zamoli Sultana za pomoc njenim roditeljima i Sultan umeksan umiljavanjem i njeznoscu svoje ropkinje naredi defterdaru da u njegovo ime izda ferman u kojem se Stjepanu Dobreti daje vlastelinstvo nad zapadnim Vrhovinama ili Flari.

Granice Vrhovina po genealogici bosanskog Biskupa Fra Marka Dobretica bile su:

  • Od istoka:Ugar do dvorca Tisac odakle se nastavljahu potokom Ilomske (Bistrice) do Vlasica.
    Zatim do Babine vode
  • Od juga:Kneznica ,Gostilj (Ukljucivo), Vucija Glava, Kozjace (Dnoluka)
  • Od Zapada:Tvrdjava Komotin (Ukljucivo)

Ferman sto ga je Ljiljana isposlovala od Sultana spominje se u Koricanskim fermanima.
I stitio je Koricance i Pougarce od raznih turskih i Austrougarskih napada na njihovo privatno vlasnistvo sve do osnivanja Jugoslavije.

Drugu cerku Stjepana Dobretica , Doroteju je bio isprosio Pavao Pokrajčić iz Viteza. Na putu u Vitovlje dočeka svatove neki Jakša sa društvom i pogubi sve svatove.
Stjepana Dobretića, koji je oplakivao sudbinu Bosne i gubitak kćeri Ljiljane, zadesi neopisiva tuga gubitkom mlađe kćeri Doroteje.
Dobreta od žalosti oslijepi i umr  u dubokoj starosti.
Ukopan je u Dobretićima u selu Zapeću nad stijenama, u kojoj je za vrijeme progonstva  našao utočište. Grob mu je ravan sa zemljom bez stećka zbog časne uspomene uvijek lijepo ograđen. Fra Marko Dobreta, biskup bosanski, obnovio mu je spomenik i stavio latinski natpis 1773 g.
Poslije Dobretine smrti, sionovi mu razdjelise posjed..
Preuzeto iz „ BALTIĆI (BALTE-DOBRETE) NJIHOVA PRAVA I NJIHOVA POVJEST „  prikupio VLADIMIR MATIJAŠEVIĆ ŽUPNIK U KORIĆANIMA tiskano 1929g. u Zagrebu, tiskara „MERKANTILE“ Ilica 35